Faktencheck: Neistine o izbjeglim iz Sirije u Njemačkoj

Prijevremeni parlamentarni izbori u Njemačkoj održat će se 23. februara 2025. Predizborna kampanja je u punom jeku – ne samo na ulici i u TV-studijima, već i na društvenim mrežama, gdje se najviše raspravlja na temu migracija. Međutim, mnoge tvrdnje, koje se mogu čuti ili pročitati, nisu utemeljene na činjenicama. Tim za provjeru činjenica Deutsche Wellea (DW-Faktencheck) analizirao je dvije izjave objavljene na platformi X.

Tvrdnja: „U Njemačkoj živi skoro 900.000 odbijenih azilanata, od kojih je 304.000 obavezno da napusti zemlju – ali i dalje primaju socijalnu pomoć. Ako se ponovo zapitate na šta Njemačka troši novac…”

Ovu objavu na platformi X je sredinom januara objavila nezavisna zastupnica Bundestaga Joana Cotar, a pregledana je više od 255.000 puta. Cotar je ranije bila članica desničarsko-populističke AfD, ali je iz stranke istupila 2022. godine.

DW provjera činjenica: Obmanjujuće

Tačno je da u Njemačkoj živi skoro 900.000 odbijenih azilanata. Međutim, broj koji Joana Cotar navodi za one koji su obavezni da napuste zemlju je preuveličan.

Prema podacima njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova, u Njemačkoj je 31.12.2024. bilo 202.880 osoba sa obavezom napuštanja zemlje. Ova kategorija uključuje ne samo odbijene tražioce azila, već i osobe kojima je istekla viza.

Ukupni broj odbijenih tražilaca azila među njima bio je 128.355 (stanje 30.06.2024.), što je značajno manje od 304.000, koliko se netačno tvrdi u objavi.

Međutim, ne može svaka osoba,  koja je jednog dana obavezna da napusti zemlju, biti deportovana. Prema podacima njemačke vlade, oko 86 posto ovih osoba ima „duldung” (privremeni boravak ili trpljenje – taj status podrazumijeva izuzeće od deportacije), što znači da se momentalno ne mogu deportovati iz različitih razloga – na primjer, nemaju važeće putne isprave, pohađaju školu ili su teško bolesni. Ovaj status je regulisan Zakonom o boravku.

Broj odbijenih azilanata bez duldunga, koji bi mogli biti deportovani odmah, iznosi oko 17.583 (stanje 30.06.2024.). Oni spadaju u kategoriju pridošlica, koji su obavezni odmah napustiti Njemačku".

Tvrdnja: „Samo 0,5% #Sirijaca ima pravo na azil: Lažne izbjeglice treba dosljedno deportovati! Novi podaci pobijaju mit etabliranih stranaka da su u Njemačku došle isključivo 'izbjeglice' iz Sirije. #AfD"

Ova objava je na platformu X podijeljena sa zvaničnog accounta AfD-a. U priloženom izvještaju na web-stranici stranke tvrdi se da je njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser (SPD) izjavila kako od 974.136 Sirijaca u Njemačkoj, samo 5.090 ima pravo na azil.

DW provjera činjenica: Obmanjujuće

Tačno je da je nešto više od 5.000 Sirijaca u Njemačkoj dobilo status azila – što čini oko 0,5% od skoro 975.000 sirijskih državljana (stanje 31.10.2024., podaci njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova).

Međutim, objava izostavlja ključni kontekst, što je čini obmanjujućom. Status Sirijaca u Njemačkoj je mnogo složeniji. Stotine hiljada njih su stekli zaštitu u različitim pravnim kategorijama.

Stručnjakinja Sophie Meiners iz Njemačkog društva za vanjsku politiku komentarisala je tvrdnje AfD-a za DW:

„Ova izjava je netačna i zavaravajuća, jer zanemaruje činjenicu da je status azila samo jedan od oblika zaštite. Sirijci su grupa s najvišim procentom odobrene zaštite u Njemačkoj."

Prema podacima njemačkog Zavoda za statistiku, krajem 2023. godine je skoro 88% Sirijaca, koji su zatražili zaštitu u Njemačkoj, imali neki oblik priznate i odobrene zaštite.

Njemački sistem zaštite podrazumijeva četiri kategorije: Pravo na azil, zaštitu izbjeglica, subsidijarnu zaštitu i zabranu deportacije

Prema riječima glasnogovornice Saveznog ureda za migracije i izbjeglice Lene Treß, većina sirijskih tražilaca azila uživa subsidijarnu zaštitu.

Podaci njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da više od 330.000 Sirijaca spada u ovu kategoriju (stanje 31.10.2024.).

Šta znači subsidijarna zaštita?

Osobe s ovim statusom nemaju pravo na azil niti izbjeglički status, ali im prijeti ozbiljna opasnost u matičnoj zemlji – poput smrtne kazne, torture ili proizvoljnog nasilja u oružanom sukobu.

Pod vlašću Bašara al-Asada, ljudi u Siriji bili su izloženi torturi, nehumanom postupanju, pa čak i smrtnoj kazni, što je mnoge natjeralo na bijeg.

Nakon svrgavanja Asada krajem prošle godine, u Njemačkoj se raspravlja o sudbini sirijskih izbjeglica – što je postalo jedno od ključnih pitanja u izbornoj kampanji.

Ministrica unutrašnjih poslova Faeser planira novi program povratka, prema kojem bi dio sirijskih izbjeglica mogao brzo biti vraćen u domovinu pod određenim uslovima, ali još nije jasno kako će novi vlastodršci u Siriji upravljati zemljom.

Autori: Dr. Ruba Khouzam, Daniel Ebertz i Björn Kietzmann

Ovaj članak u originalnoj verziji objavljen je na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu